Brazil nia Sistema Defeza Sibernétika: Dynamics no Maturidade Demokrátika

Estudante Doutór Jessica Grassi iha Programa Graduadu iha Relasaun Internasionál iha Universidade Federal Santa Catarina Catarina (UFSC), Brazil. 

Profesór Substitutu Kursu Relasaun Internasionál iha Universidade Federál Riu Grande (FURG), Brazil. 

peskiza iha Estratéjia Estudu no Peskiza Polítika nia kontextu Internasionál (GEPPIC). 

Peskizadór ida iha REDE CTIDC, iha projetu “Pro-Defense IV: Siénsia, Teknolojia no Inovasaun iha Cyber Defeza Nasionál”. 

Danielle Jacon Ayres Pinto, Koordenadora ba Programa Graduate iha Relasaun Internasionál iha Universidade Federal Santa Catarina (UFSC), Brazil. Doutor (2016) iha Siensia Politika Internasional husi UNICAMP, Brazil. Nia hala 'o nia Doutoramentu Pós-graduadu (2019) iha Siénsia Militár iha Komando Ezérsitu no Eskola Pesoál Jerál (ECEME), Brazil.

 Koordenador Grupu Peskiza kona ba Estudu Estratejiku no Kontestu Politika Internasional (GEPPIC/UFSC). 

Peskizadór Asosiadu Rede CTIDC nian, iha projetu “Pro-Defesa IV: Siénsia, Teknolojia no Inovasaun iha Cyber Defeza Nasionál”.

Rezumu

 Objetivu hosi artigu ne 'e mak atu kompriende sistema defeza sibernétika iha Brazil hosi análize ba dinámika sivíl ne' ebé eziste iha setór ida ne 'e. Tanba ne' e, kestaun ne 'ebé mak orienta dezenvolvimentu estudu ida ne' e nian mak: oinsá karakter dinámika militár nian iha defeza sivilista Brazíl nian. Ami fiar katak, ho prosesu seguransa sibilidade ne 'ebé la' o hela iha Brazíl, dinámika militár nian nafatin hanesan tradisaun, ne 'ebé, ho partisipasaun ne' ebé ki 'ik no kontrolu sivíl ba Forsa Armada sira no difikuldade sira hodi estabelese diálogu ida ne' ebé efetivu entre ema sivíl no militár sira. Ida ne 'e iha implikasaun iha kontestu demokrátiku ba nasaun no ba efetividade husi defeza nasionál. Maske nunee, dokumentu ofisiál sira subliña nesesidade atu estabelese relasaun sira neebé efisiente liu no preokupasaun ba edukasaun no formasaun ba ema sivíl no militár sira iha kampu. 

Liafuan xave: Cyber Defeza; Forsa Armada; relasaun sivil.


Introdusaun

 Relasaun sivil - militar iha Brazil iha istoria dezekilibriu, liu-liu bainhira kompara ho konsolidadu demokrasia osidental. Maske nune 'e, ho dezenvolvimentu teknolojia foun sira, dezafiu foun sira ba seguransa no defeza nasionál no relasaun ba tipu la' ós grave sira, ne 'ebé halo nia sai nu ' udar dezempeñu ida ne 'ebé la hanesan, fundamentál tebes atu hanoin fila-fali dinámika tradisionál defeza Estadu nian no halo uluk tiha asaun ida ne' ebé koordenadu entre setór públiku, privadu no jináziu iha área ne 'e. Haree ba diskusaun ida ne' e, kestaun ne 'ebé mak orienta dezenvolvimentu artigu ida ne' e nian maka: oinsá karateriza dinámika militár sivilista nian iha sistema defeza sibernétika Brazíl nian? Ita hahú hosi hipóteze katak maske diskursu kona ba nesesidade atu estabelese diálogu ida diak liu entre ema sivil no militár, ida nee la klaru iha prátika. 

Nune 'e, ho seguransa kondisionál 1 husi progresu ne' ebé la 'o hela iha Brazíl, dinámika militár nian sei hanesan de' it ho dinámika tradisionál ne 'ebé eziste iha nasaun ne' e, ho kontrolu sivíl ne 'ebé ki' ik husi Forsa Armada sira. Ida ne ' e hotu iha implikasaun ba prinsípiu demokrátiku sira nasaun nian no ba efetividade husi defeza nasionál. Ida ne' e ninia objetivu jerál mak atu analiza polítika no estratéjia sira defeza sibernétika nian iha Brazíl no dinámika militár nian sira ne 'ebé implementa ona iha setór ne' e. Ba ida-ne 'e, ami uza métodu hipóteze no téknika hodi halo peskiza bibliográfiku no dokumentál. 

Nune' e, seksaun tolu ne 'e sei dezenvolve iha artigu ida ne' e. Seksaun dahuluk introdús relasaun sivíl no relasaun ne 'e. Istoriakamente iha Brazil bazeia ba literatura espesializada. Tuir mai analiza kona ba orbrigada iha Brazil nia dokumentus defeza, identifika oinsa atu responde ba relasaun sivil. Seksaun ikus esplora mekanizmu, instrumentu no/ka programa prinsipál sira ne' ebé dezenvolve ona ba defeza sibernétika atu nune 'e bele komprende oinsá sira iha interasaun entre sivíl no militár akontese no analiza implikasaun demokrátiku husi defisiénsia iha sosiedade sivíl nia dinámika iha setór nee. 


Relasaun sivil: perspetiva teoretikal no interasaun ida ne 'e iha Brazil Iha termus konseptuál,


 iha definisaun balun presiza atu klarifika hikas fali relasaun militár, ka Forsa Armada sira, sei define hosi Croissant no Kuhhn (2017, p. 3) hanesan “organizasaun permanente sira no sira nia membru sira ne' ebé sira nia funsaun primáriu, ne 'ebé hetan autorizasaun hosi lei, mak atu aplika podér koasaun hodi defende territóriu Estadu hasoru ameasa esterna”2. Sosiedade sivíl, iha parte seluk define hanesan “organizasaun naun-militár hotu-hotu no membru governu no lejislatura ho autoridade atu elabora, implementa no fiskaliza desizaun polítika sira”3 (Croissant and Kuhhn, 2017, p. 3). 


Relasaun sivíl sira karakteriza, tuir autór ne' ebé hanesan, "interasaun hotu-hotu entre lideransa Forsa Armada sira nian, iha parte ida, no polítiku sira ne 'ebé la' ós militár ne 'ebé iha podér atu foti desizaun polítika sira, iha sorin seluk" 4. Tanba nee, kontrolu sivíl iha relasaun ho autoridade sivíl neebé eleitu atu deside kona-ba polítika nasionál no implementa, no mós delega podér ba foti desizaun ruma no implementasaun ba militár (Croissant no Kuehhhn, 2017). Bainhira analiza dinámika sivíl nasaun nian, tenke konsidera katak modelu ne' e hanesan modelu husi asaun no interasaun entre ajente sivíl no militár. Maske nune 'e, relasaun hirak ne' e la akontese iha fatin istóriku, sosiál ka kulturál vacuum nian, ne 'ebé mak akontese iha ambiente estruturál, institusionál no ideolojia balun, ne' ebé influénsia, restrita ka afeta interese, objetivu, asaun no interasaun entre ajente hirak ne ' e. Abordajen hirak ne' e, ne 'ebé integra organizmu no argumentu estruturál sira, bolu ho naran integrativu sira (Unter, 2001; Kuehn no Lorenz, 2011; Pion-Berlin, 2011; Croissant and Kuehhn, 2017). Fatór relevante seluk mak relasiona ho influénsia internasionál sira, neebé bele afeta kapasidade kontrolu sivíl nian. Kona-ba ida-ne' e, Croissant no Kuehhhn (2017) subliña fatór importante lima: efeitu husi ameasa esterna; partisipasaun iha forum sira ka organizasaun internasionál sira; kooperasaun bilaterál entre pesoál militár sira; partisipasaun iha operasaun manutensaun pás multilateral; no mudansa hanoin kona-ba seguransa depois de Kolleita ho ameasa foun. Iha relasaun entre kontrolu sivíl no efikásia, bolseiru sira ko 'alia liu kona-ba efeitu pozitivu husi kontrolu sivíl ne' ebé maka 'as tebes ba asuntu militár sira, nune' e mós ba delimitasaun loloos kona-ba knaar no knaar Forsa Armada sira nian (Bruneau no Tollefson, tinan 2014; Croissant no Kuehhn, 2017).

 Huntington (1957), ne 'ebé ko' alia liu kona-ba importánsia kontrolu sivil nian ba Forsa Armada sira, ne 'ebé sei karateriza ho redusaun podér militár sira nian, hodi halo instrumentu sira Estadu nian hodi garante protesaun ba sosiedade no seguransa hasoru ameasa esterna. Kontrolu ida ne' e sei presiza, tuir autór, rekoñesimentu ba autonomia profisionál militár nian. Ida ne 'e sei presiza kontrolu sosiál interna, étika ida ne' ebé define valór no norma sira grupu nian no sentimentu lealdade no obedese ba podér sivíl (Untington, 1957; Oliveira no Soares, 2000). 

Durante tinan barak nia laran, relasaun sivíl sai hanesan asuntu prioridade ida relasiona ho konsolidasaun polítika no demokrátika Estadu sira nian (Martinez no Filgueira, 1993; Bruneau no Matei, 2008; Kuehn no Lorenz, 2011). Iha parte ida ne 'e, presiza determina papél militár nian no sira nia interferensia iha instituisaun polítiku sira no, iha parte seluk, atu hanoin instituisaun militár sira nian ne' ebé depende ba estrutura polítika no asegura kontrolu sivíl ba kompañia sira (Martinez no Filgueira, 1993). Bruneau no Matei ( 2008) hanoin kona-ba nesesidade atu hametin instituisaun seguransa sira seluk, atu servisu hamutuk ho Forsa Armada sira iha aspetu sira ne 'ebé relasiona ho defeza no manutensaun baze fundamentál ba konsolidasaun demokrátika. Mantein nafatin mudansa iha área seguransa no defeza iha funu pos-konflitu, Forsa Armada sira labele ona trata mesak ameasa foun ba seguransa, tanba garante seguransa presiza aprosimasaun kolaborativu entre atór oin-oin iha sosiedade, liuliu instituisaun militár no advogadu sivíl sira (Kümmel and Bredow, 2000; Bruneau no Matei, 2008). 

Iha perspetiva ida ne' e, ema sivíl sira ne 'ebé ho koñesimentu no formasaun ne' ebé maka 'as iha matéria militár, defeza no estratéjia ne' e presiza atu foti desizaun ida ne 'ebé efetivu kona-ba polítika nasionál sira, ne' ebé sai nu 'udar forsa ida ne' ebé la limita ba atór militár sira ne 'ebé halo relasaun ne' e. Iha dinâmika ida ne 'e, papel universidade nian (Oliveira no Soares, 2000; Bruneau no Tollefson, 2014). Sira mak ema ne' ebé sai hanesan promotor ba funsionáriu públiku iha área ida ne 'e, no liu-liu, sei halo diferensa ba konteúdu analitico-krítiku ne' ebé sei fó ba espesialista sivíl no rekursu kognitiva militár sira atu hanoin di 'ak liu kona-ba defeza no ho ne' ebé hametin demokrasia. Maibé relasaun kooperasaun ne 'e la' ós konstante iha rejiaun ne 'e. Relasiona ho Forsa Armada sira iha Amerika Latin, partikularmente iha Brazil, eziste ona intervensaun permanente ba asuntu polítika Estadu sira nian hahú kedas husi nia prosesu independénsia nian. Maske nune 'e, situasaun ida ne ' e hetan asesu husi golpe no estabelesimentu husi ditadór militár sira iha nasaun sira iha sékulu 20 (Martinez no Filgueira, 1993). Hahú husi tempu ne 'ebá, knaar Forsa Armada Latin Amerikana nian ne' e mós iha ligasaun boot ho influénsia husi Departementu Seguransa Nasionál no ajenda militár nasaun ne 'e nian iha rejiaun ne' e (Martinez no Filgueira, 1993; Santos, 2004). Liu tan fali, ho funu depois de Kolleita no hafoin 9/11 mudansa, no redimentu husi ajenda seguransa hemispeziku, forsa armada husik tiha la ho misaun klaru ka papel ida nebe difini diak, no la 'os deit nasaun nia inimigu nia objetivu. 


Nune' e maka atribui tiha ona ba Forsa Armada sira, dala barak, "knaar polísia nian", iha perspetiva ida ne 'e, krize identidade ka misaun nian ida (Oliveira no Soares, 2000; Santos, 2004). Senáriu ida ne' e kria iha relasaun sivilista, ne 'ebé barak liu mak la' ós bazeia ba inkompatibilidade entre atór rua ne 'e, maibé iha persepsaun ida ne' ebé diferente kona-ba kna 'ar prinsipál ne' ebé forsa militár sira iha, nune 'e kria distánsia konseptuál ida entre sira ne' ebé prejudika defeza nasionál iha kolaborasaun ne 'ebé boot liután entre sira. Nune' e, Forsa Armada sira remata sira-nia knaar hodi kombate hasoru tráfiku droga no krime organizadu sira, atu kontrola violénsia no distúrbiu urbanu sira no, bainhira husu, sira tama ba forsa manutensaun pás Nasoins Unidas nian (Oliveira no Soares, 2000; Santos, 2004). 

Aleinde ne 'e, Konstituisaun Federál Brazil nian la define loloos kna' ar Forsa Armada nian, maibé define de 'it katak sira iha responsabilidade ba defeza nasionál, hodi garante podér konstitusionál no, bainhira husu, garante lei no orden (Oliveira no Soares, 2000; Santos, 2004 ). Kona-ba ne' e, tenke nota katak militár sira halo negosiasaun kona-ba termu tranzisaun demokrátika, hodi mantein presupostu institusionál lubuk ida (Martinez no Filgueira, 1993; Hunter, 2001), ne 'ebé sai hanesan “akordu tranzisaun nian ” (Oliveira no Soares, 2000, p. 100).

 Observa katak militár dezenvolve lobi ida ne' ebé efisiente, no iha kbiit atu halibur ema kona-ba kestaun interese ba sira (Oliveira no Soares, 2000; Santos, 2004). Haree katak, iha Brazil, Forsa Armada iha kapasidade ne 'ebé boot atu “prezerva sira-nia interese institusionál maske iha pozisaun ida ne' ebé iha frente ne 'ebé kontráriu ho movimentu no asaun internasionál sira” no, iha parte seluk, "inkui sidade podér sivíl hodi kontra interese korporativa” (DAraújo, 2016, p. 50).

 Durante tinan barak nia laran, Forsa Armada kontinua halo influénsia ba polítika ne' ebé hakat liu asuntu seguransa no defeza – interspera ho períodu interferénsia ne 'ebé boot ka ki' ik liu – liuliu bainhira kompara ho demokrasia osidentál sira seluk. Nunee mos, maiske iha insentivu atu diminui influensia militar, lider politiku sira evita atu la-hirus ka hakoak forsas armadas.

(Unter, 2001) no instituisaun ida ne 'e sei iha autonomia boot no kapasidade intimidasaun (Pion-Berlin, 2011). Aleinde ne' e, tanba kompetisaun eleitorál ne 'e, interese husi partidu no polítiku sira iha podér atu hala' o sira nia moris, hodi mantein nia popularidade entre sidadaun sira. Tanba ne 'e, nia pozisaun ne' e atu apela ba aspirasaun popular sira no ezijénsia prinsipál sira, asuntu sira ne 'ebé relasiona ho defeza no seguransa internasionál ladun diskute (Unter, 2001). Nune' e mós, asuntu defeza nasionál la diskute ho kandidatu sira durante períodu eleisaun, seguransa interna de ' it mak sujeita ba debate públiku (Santos, 2004). 

Iha demokrasia nia konsolidadu, sosiedade halao funsaun ativu ida iha formulasaun no implementasaun politika defeza. Kongresu Nasionál ne' e hala 'o papél importante tebes hodi halo fiskalizasaun ba prosesu foti desizaun ba polítika ida ne' e, enkuantu ONG no grupu interese sira ba transparénsia iha prosesu ne 'e tomak, partisipa iha debate públiku sira no ba oin sira-nia interese liuhusi kanál oioin ba desizór sira. 

Maibé, iha Brazíl, sosiedade tomak laiha interese ba asuntu defeza nasionál (Santos, 2004, p. 121). Iha diresaun ne' ebé hanesan, Oliveira no Soares (2000) argumenta katak Kongresu Nasionál ne 'e hala' o papél ida ne 'ebé limitadu, inefisiente no laiha responsabilidade relasiona ho desizaun sira kona-ba asuntu militár no mós sosiedade sivíl. Ba Carvalho (2006), polítiku sira abandona tiha ba problema sira iha natureza Forsa Armada nian, ho formasaun uitoan de' it atu halo diskusaun kona-ba militár, intelijénsia nasionál, defeza no estratéjia sira. Aleinde ne 'e, autór sira hatete katak omisaun sivíl ne' e fatór fundamentál ida atu fó fila fali pesoál militár sira ba governu no konsidera nesesáriu atu enkoraja estudu kona-ba matéria militár sira hosi akadémiku sira.

 Maibé, bele nota iha ne 'e katak ideia ne' e la 'ós atu promove konkorrénsia entre autóres hirak ne' e, ne 'ebé sira haksesuk malu kona-ba kestaun defeza nian iha burokrasia Estadu nian. Ida ne' e sei prejudika tebes interese nasionál. Proposta ne 'e simbólika ida entre autór rua ne' e, iha situasaun ida ne 'ebé ema sivíl sira hahú hala' o sira nia knaar sentrál iha estadu demokrátiku ne ' ebé mak kontrola Estadu, ne' ebé forsa militár sira, ho importánsia fundamental liu, hodi hala 'o papél peritu efetivu sira nian, hodi foti desizaun polítika sira ne' ebé la pertense ba autór instituisaun ne 'e no, liu-liu, la' os ninian papél konstitusionál iha Brazíl. Husi perspetiva ida ne 'e, importante tebes atu estimula “renovasaun hanoin militár nian, kooperasaun ho universidade sira no relasaun sira ho sosiedade”, hakat liu patrimóniu funu nian ne' ebé hetan tiha ona “defeza doméstiku”, ne 'ebé polítika seguransa militár nian, no dezenvolvimentu “modelu teóriku operasionál ida atu defende estadu direitu demokrátiku” (Oliveira Soares, 2000, p. 114).

Importante atu temi katak kriasaun Ministériu Defeza (MD) iha Brazil, iha tinan 1999, hanesan marku ida iha implementasaun estrutura no instituisaun sira ne 'ebé fó diresaun polítika ba podér militár. Ne' e signifika, iha nivel polítiku, “adaptasaun no oportunu ba sedimentasaun diresaun polítika kona-ba podér armada” no, iha planu organizasaun nian, "resposta relevante ida ba rasionalizasaun rekursu no meiu sira defeza nian” (Oliveira no Soares, 2000, p. 113). 


Maske nune 'e, atu iha orientasaun sivil iha ministériu ida ne' e no, iha sentidu ida ne 'e, presiza kontrola efetivu ba Forsa Armada sira, atu estrutura organizasaun nian ida ne' e la 'ós militar ne' ebé barak liu. Tanba ne 'e, importante tebes atu iha funsaun desizivu populasaun sivíl nian atu halo formulasaun no implementasaun polítika públika sira iha área militár nian, nune' e, militár sira kontinua iha autonomia institusionál atu hasoru desizaun sira iha nível tátika no tékniku.


 Divizaun ida ne 'e nu' udar fundasaun ba relasaun sivíl (Oliveira no Soares, 2000) no tanba ne 'e, demokrasia. Maski nune' e, hanesan mós mensiona hosi Pion-Berlin (2019), p. 1 ), “Lider polítiku sira depende barak liu ba forsa armada, hodi fó ba sira knaar no pozisaun ne 'ebé sira tenke fó ba populasaun sivil”5. Autor defende katak iha “nasaun sira ne' ebé ema sivil sira ne 'ebé la temi bebeik iha koñesimentu defeza nian dala barak adia ba ofisiál sira ho komprensaun ne' ebé boot liu”6 (Pion-Berlin, 2019, p. rua). 


Nunee, too ona tempu atu muda fali situasaun nee, no populasaun sivil sira bele fali kontrola, ida nee sai hanesan knaar ida nebe sensitivu. Ida ne 'e tanba ema sivil sira depende liu ba pesoál militár sira, ne' ebé bele dehan katak sira iha tan atribuisaun, pozisaun adisionál, rekursu orsamentál ne 'ebé boot liu ba sira nia-an rasik, iha kapasidade atu haree, durante tempu hirak ne ' e, delegasaun sivíl hanesan admisaun ba inkompeténsia, tanba ema sivíl sira ne 'e la hetan oportunidade. 


Iha kazu Brazíl nian, maske iha deklarasaun balu ne' ebé kontráriu, iha ona aumentu boot iha espesialista sira defeza sivíl nian. Kampu peskiza iha universidade sira sai forte no acadeHau engaja ona ho tema hirak neebe mak uza ba militar barak liu. Iha kursu akadémiku sira ne 'ebé foka liu ba área ne' e, ho partisipasaun husi ema sivíl no militár sira, eskola militár sira hahú ona ho partisipasaun ne 'ebé boot liután husi populasaun sivíl. Liután, iha tinan 2005, harii ona Asosiasaun Estudu Defeza brazileira (ABED), nune' e mós jornalista akadémiku sira no projetu no grupu peskiza oioin ne 'ebé dedika ba área ne' e. Aleinde ne 'e, iha mós espansaun ba asaun konjunta entre populasaun sivíl no militár, inklui haluan liután serbisu militár sira nian ne' ebé determina área sira ne 'ebé no teknolójiku no kria espasu sira ba interasaun, ne 'ebé rezulta ona formasaun ne' ebé boot liu ba setór rua ne 'e (Carvalho, 2006). Aleinde ne' e, Ministériu Defeza mós investe iha realizasaun estudu, peskiza no reflesaun ho diálogu entre populasaun sivíl no militár ne 'ebé afeta husi Escola Superior de Guerra (ESG) no Pandiá Calogeras Institute (IPC), organizasaun sira ne' ebé iha ligasaun direta ho ministériu. 


Halo parte mós iha esforsu ida ne 'e maka Sentru ba Estudu Estratéjiku sira husi Fakuldade Navál ( CEPE-EGN), Sentru ba Ofisiál sira Komandu Ezérsitu no Koléjiu Pesoál Jerál ( CEEEx-EME) no Sentru Estudu Estratéjiku sira iha Universidade Forsa Aéreu (CEA-UNIFA) (Brazil, 2020). Maske nune' e, partisipasaun hamutuk ne 'ebé simples liu, presiza partisipasaun ida ne' ebé armoniozu. Nee tanba iha interasaun komplikadu entre ema sivíl no militár iha ambiente diskusaun konjuntu no nesesidade atu dezenvolve kultura kooperasaun entre profisionál militár no sivíl sira. Ikus liu, haree ba dezenvolvimentu no difuzaun teknolojia foun sira, iha ona mudansa iha dinámika seguransa no defeza nian, hanesan mós tenke iha relasaun sivíl ho militár sira. Hanesan temi ona hosi Zekuliuy, Godinho no Cole (2017, pp. 32, 33 no 35): Ambiente seguransa iha nebé kooperasaun sivil tenke harii atu hadia reziliénsia nasionál reprezenta mudansa ida diferente husi ambiente funu iha tinan barak laran. [...] Renovasaun reziliénsia nasionál hasoru ameasa kontensiozu ne 'ebé ezije aproximasaun intergovernamentál no abranjente ida, hodi hamoris kooperasaun sívika entre militár no kria sistema apoiu nian sira ne' ebé kompriende diferensa ne 'ebé kle' an entre setór militár, sivíl no privadu.

[...] Maske setór militár, sivíl no privadu bele rezolve reziliénsia husi angles oioin, maibé iha ambiente seguransa ohin loron nian, sira sai independente liután. 7 Tanba ne 'e, presiza mós alterasaun sira iha konseitu funsaun militár nian, kontrolu ne' ebé boot liután ba funsaun públika no abertura ne 'ebé boot liu iha parte Forsa Armada sira nian ba interasaun kooperativu ida ne' e, tanba presiza rekursu umanu ho kualifikasaun foun.

nune 'e, hafoin prespetiva teóriku hirak ne' e kona-ba relasaun sivíl no militár no dinámika tradisionál ne 'ebé dezenvolve ona iha Brazíl, seksaun tuir mai sei aprezenta konsiderasaun balun kona-ba dinámika defeza sibernétika nian no sei analiza dokumentu defeza Brazíl nian. Siklone no Brazil nia dokumentus téknikus nolójikus defeza nian, meius foun no ameasas ne' ebé mosu husi espasu sibernétika nian, halo elementu fundamentál ida ne 'e bainhira hanoin kona-ba polítika no estratéjia defeza nasionál nian. Siklizmu ne' e fahe ba malu ne 'ebé halo nia sai nu' udar prátika ida ne 'ebé la hanesan no lori nesesidade atu hetan atensaun espesiál husi polítiku, estratéjiku, akadémiku no profisionál sira iha área seguransa no defeza nian. 


Informasaun sira ne' ebé hetan liuhusi ambiente sibernétika nian rezulta iha posibilidade atu hakat liu área ida ne 'e, ne' ebé bele lori ameasa ba soberania nasionál, tanba laiha garantia, ataka anonimu no anonimu bele sai alvu ba infraestrutura nasionál sira ne 'ebé krítiku (Olson, 2012; Ventre, 2012; Lobato no Kenkel, 2014). Nune' e, fó sai ona kona-ba lakon boot no potensiál destrutivu nian iha domíniu polítiku, ekonómika no sosiál, dijitál no fízika, utilizasaun no melloria rekursu sibernu nian sira (Olson, 2012). Brazil nuudar nasaun Amerika Latin neebé sofre ona ataka sibuk iha tinan hirak ikus nee, neebé mak afeta makaas liu iha mundu (Oliveira et al., 2017)., Iha perspetiva ida nee, ho aumentu iha númeru atake nian iha Brazil, preokupasaun kona-ba medida sira neebé mak atu foti iha kontestu defeza sibernétika no seguransa sibernétika kontinua hafoun nafatin.

 Haree ba diskusaun ne 'ebé propoin iha artigu ida ne' e, seksaun ida ne 'e sei analiza dokumentu prinsipál defeza Brazíl nian no oinsá sira prevee dinámika sivíl nian relasiona ho medida sira ne' ebé nasaun ne 'e foti no adota ba defeza sibernétika nian. Dokumentu Mutin Defeza Nasionál nian (LBDN), 20128, hatudu katak “térmika ne' e sai ona preokupasaun boot ida kona-ba perigu ba integridade infraestrutura sensitivu sira nian, ne 'ebé esensiál ba funsionamentu no kontrolu sistema no organizmu oin-oin ne' ebé iha relasaun diretamente ho seguransa nasionál” (Brazil, 2012b, p. 69).

 Ho ida ne 'e, maka setór ipótipu ne' e tama iha estrutura hanesan setór estratéjiku Defeza Nasionál nian, hamutuk ho setór aerosu no nuklear sira, ne 'ebé mak koordena hela husi Ezérsitu sira (Brazíl, 2012a). Estratéjia Defeza Nasionál Brazíl nian (END) realsa katak projetu defeza nian ida ne' ebé favorese maka 'as ba dezenvolvimentu ida ne' ebé konsistente. Nune 'e mós, entre sira-seluk, fundamentál: 1) independénsia nasionál liuhusi formasaun teknolójia autónoma, ho objetivu atu halo mobilizasaun ba teknolojia sensitivu sira; 2) mobilizasaun rekursu fíziku, ekonómiku no umanu atu investe iha potensialidade produtiva iha nasaun ne 'e; no 3) demokratizasaun kona-ba oportunidade edukasionál no ekonómiku sira, hodi garante partisipasaun popular iha prosesu foti desizaun nian sira (Brazíl 2012a). Pontu espesífiku sira: [...] importánsia atu dezenvolve polítika formasaun nian ida ba sientista sira, ne' ebé aplika no siénsia bázika sira, ne 'ebé ko' alia ona iha tratamentu ba espasu, sibernétika no sentrál nuklear sira, hodi favorese besik liu ba produsaun sientífiku ho atividade sira ne 'ebé iha relasaun ho dezenvolvimentu teknolójiku husi BID (sigla iha lian inglés) (Brazíl, 2012a, p. 101).


 Nune' e, entre prioridade sira ne 'ebé hatudu iha dokumentu ne' e: 1 ) atu insentiva investigasaun sientífika no estrutura produsaun koñesimentu nian iha área ne 'e; 2) aumenta apoiu teknolójiku liuhusi laboratóriu espesífika sira; 3) harii kapasidade ba protesaun infraestrutura estratéjika sira; no 4) harii Eskola Nasionál Defeza Sibernétika (ENaDCiber). Dokumentu ne' e insentiva mós asaun sira iha setór ipótipu ne 'ebé temi kona-ba aplikasaun multidisiplinar no dualidade kandidatura sira nian, ho objetivu atu promove empregu, hetan koñesimentu no dezenvolve solusaun nasionál inovadór sira (Brazíl, 2012a).


 REMATA repete kompromisu nasaun nian atu hametin investigasaun liuhusi EnaDCiber, instituisaun akadémika sira iha ámbitu Ministériu Defeza no instituisaun ensinu superiór nasionál no internasionál sira seluk. Aleinde ne' e, iha dokumentu ne 'e, prevee kriasaun karreira públika ida ne ' ebé espesífiku iha matéria formulasaun no jestaun polítika públika defeza nasionál nian. Estudu ida ne 'e sei hala' o husi MD, hamutuk ho Uma Sivil no Ministériu Planeamentu, Orsamentu no Jestaun (Brazil, 2012a), maibé iha avansu balun ne ' ebé hatudu tiha ona iha diresaun ida ne' e iha Brazíl, iha tinan sanulu ikus ne 'e. Polítika Xibernetic Defeza (PCD), ne' ebé hetan aprovasaun iha tinan 2012 nia rohan, ninia objetivu mak atu koordena no integra asaun sira defeza sibernétika nian iha ámbitu MD iha nivel estratéjiku, operasionál no tátika.

 Entre ninia objetivu sira, ami subliña: 1) atu garante utilizasaun ne 'ebé efikás husi Forsa Armada sira no prevene ka impede utilizasaun ba interese sira defeza nasionál nian; 2) treina no jere rekursu umanu hirak ne' ebé presiza hodi hala 'o atividade sira setór sibernétika nian iha MD; 3) kolabora ho produsaun koñesimentu nian; 4) ajusta estrutura siénsia, teknolojia no inovasaun (ST&I) husi Forsa tolu ne' e; no 5) implementa atividade peskiza no dezenvolvimentu nian hodi hatán ba nesesidade indústria nian (Brazíl, 2012c, 13). Dokumentu ne 'e prevee mós: 1) haburas dezenvolvimentu no troka husi buat hirak ne' e, halo diferensa no servisu sira seluk iha instituisaun ensinu sekundáriu sivil no militár nian sira atribuisaun sira interese nian ba atividade sibernétika nian; 2) promove interkámbiu médiku, normativa no téknika ho instituisaun sivíl no militár sira; 3) kria komisaun permanente ida ne 'ebé kompostu husi reprezentante sira husi MD, ministériu no ajénsia dezenvolvimentu nian sira, atu intensifika no esplora oportunidade kooperasaun nian foun iha ST&I; no 4) kria parseria no kooperasaun entre militár no sentru investigasaun sivíl no dezenvolvimentu nian sira (públika no privadu) (Brazíl, 2012c, pp15-17). Atu kumpre objetivu hirak ne' e, iha matadalan lubuk ida, entre hirak ne 'ebé ita temi kona-ba kriasaun no ezekusaun Sistema Defeza Militár (SMDC) nian, iha ne' ebé ema sivíl no militár sira husi Mariña, Ezérsitu no Forsa Aérea sei partisipa.

 O Ministériu Defeza maka sei responsabiliza atu define perfil pesoál ne 'ebé presiza atu atua iha atividade sira setór sibernétika nian, kria pozisaun no funsaun, hili pesoál, sivíl no militár, ho kompeténsia no kapasidade ne ' ebé presiza, no formasaun ba sira (Brazíl, 2012c). Husi ida ne 'e, kria ona Doctrine of Cybernetic Defense (DMDC), iha tinan 2014, ne' ebé ko 'alia kona-ba aspetu tékniku no operasionál sira atu koordena asaun militár sira iha kontestu defeza sibernétika (Oliveira et al., 2017). MDDC realsa liután katak ipótipu defeza nian maka misaun Forsa Armada sira nian tanba sai hanesan komponente defeza nasionál nian ida. Maibé, haree ba partikularidade hirak ne' e nian, nia rekoñese katak, kumprimentu misaun ne 'e nian sei la' o ho di 'ak “ kompromisu sosiedade nian tomak, ne' ebé la 'o ho sentidu responsabilidade individuál no koletivu ba protesaun infraestrutura nasionál sira ne' ebé krítiku iha Siklizmu". Nune 'e, aleinde MD, komunidade akadémiku, setór públiku no setór privadu no baze industriál defeza nian (Brazil, 2014, p. 25).

 Presiza nota katak dokumentu sira ne' ebé subliña hanesan ne 'e baibain ladún klaru tanba haree ba medida prátika ne' ebé posivel ba implementasaun elementus ne 'ebé propoin. Situasaun seluk neebé merese atu temi mak estratéjia Defeza Nasionál Síber seidauk elabora, neebé kompostu hosi lakuna ida iha diresaun estratéjika ba área nee, nunee mós iha artikulasaun entre setór oioin. Aleinde dokumentu defeza nian hirak ne' e, iha kontestu Seguransa Sibernétika nian, ne 'ebé foka liu ba formulasaun dokumentu Verde nian kona-ba seguransa Xibersecurity (VSC) iha tinan 2010, Rejime Internet 2014 nian no Estratéjia Nasionál Sibernétika (E-Ciber), ne' ebé aprova ona iha tinan 2020. Ida ikus ne 'e tama iha kontestu Seguransa Nasionál ba Informasaun Seguransa kona-ba Seguransa Sosiál (PNSI) no Estratéjia Nasionál ba Informasaun Seguransa Sosiál (ENSI)9 no prepara ona hahú husi tinan 2018 to' o agora husi Gabinete Servisu Informasaun (GSI) ho kolaborasaun husi orgaun administrativa oin-oin husi Governu Federál (APF). Iha 2020, Lei Protesaun Jerál hahú vigora mós dadus pesoál (LGPD). Maske nune 'e, dokumentu hirak ne' e buka atu iha ninia ámbitu téknika regulamentár ida ne 'ebé konfirma pontu sira ne' ebé verifika ona antes ne 'e haree ba pontu sira vizaun nian kona-ba instrumentu legál no neglijénsia, dala ida tan, kestaun ida kona-ba materializasaun funsaun populasaun sivíl – akadémiku no sosiedade sivíl iha jerál – iha formulasaun no prátika polítika defeza nian ne' ebé foka ba iha área sibernétika nian. Folin ne 'ebé atu selu ba grau aat ne' e bele aas ba Brazíl, tanba bele halo aat ba defeza simboliza ne 'e rasik, maibé liu-liu, la hein nasaun ne' e atu adia konsesaun no prátika iha área ida-ne 'e ne' ebé susar atu rekupera iha futuru. Maibé, tanba delimitasaun estudu ida-ne 'e nian, la apropriadu iha ne' e atu hakle 'an liután aspetu espesífiku sira ne' ebé iha relasaun ho seguransa sibernétika iha nasaun ne 'e.


 Bazeia ba saida mak aprezenta ona iha seksaun ida ne' e, objetivu mak atu kompriende Sistema Defeza Militár Sibernétika no organizmu ne 'ebé mak konstitui ida ne' e. Mekanizmus, ferramentas no programas hirak ne 'e Ministériu Defeza no Forsas Armadas dezenvolve hodi bele hasoru ameasas foun ne' ebé mosu tanba siberkrime no bele haluan tan, hanesan dokumentus, interasaun sivil ho dinámika tradisionál defeza nasional nian. 

Organizasaun defeza Sibernétika no dinámika militár nian 

sira iha setór ne 'e, bazeia ba dinámika foun ne' ebé impoin husi pontudevista sibernétika nian no nesesidade atu dezenvolve abordajen foun no kapasidade foun sira, ne 'ebé propoin nu' udar esensiál ba alterasaun estrutura Forsa Armada sira nian, parseria boot ida entre profisionál sivíl no militár sira no nakloke liután ba diálogu hamutuk. Iha dokumentu sira ne 'ebé analiza ona iha seksaun liubá, troka entre instituisaun sivíl no militár sira, insentivu ba peskiza no formasaun no parseria foun sira konsidera fundamentál. Husi dokumentu defeza nian hirak ne' ebé hatudu ona iha dokumentu hirak ne 'e, observa ona avansu balun iha área sibernétika nian no implementa daudaun ona mekanizmu no organizasaun balun, hanesan Sentru Defeza Xibernetic (CDCiber), Komando Defeza Sibernétika (ComDCiber) no Eskola Nasionál Defeza Sibernétika (ENDCiber). Iha perspetiva ida ne' e, seksaun ida ne 'e halo avansu ba komprensaun defeza sibernétika nasional, no mos buka atu kompriende dinámika militar sivil iha setor ida ne 'e. Sistema Cyber Defeza Militár (SMDC) bele define hanesan “konjuntu fasilidade, ekipamentu, doutrina, prosedimentu, teknolojia, servisu no pesoál esensiál sira hodi hala' o atividade defeza iha aspetu Siklone.” (Brazil, 2014, p. 25). 

Kompete ba nia atu garante protesaun sibernétika ba Komandu no Kontrolu Sistema Militár (SMCC²), nune 'e mós ba infraestrutura nasionál sira ne' ebé krítiku (Brazil, 2014). SMDC iha nivel desizaun haat, maka hanesan: 1) Nivel polítiku, ne 'ebé abranje Informasaun no Seguransa kona-ba Informasaun no Komunikasaun (SIC) no Seguransa Sibernétika, ne' ebé maka ninia autór prinsipál sira maka hanesan Seguransa Institusionál Prezidénsia Repúblika (GSI-PR) no Komité Jestór Internet brazileira; 2) nivel estratéjiku, ne 'ebé maka kobre ipótipu, iha tutela husi Xefe Estadu-Maiór-Jenerál Forsa Armada nian sira (EMCFA), liuhusi ComDCiber no órgaun defeza nian sira seluk, Rede Estrada nian (CTIR) no instituisaun parseira sira seluk; 3), ne' ebé inklui asaun funu nian, iha ámbitu husi sira nia tutela husi Forsa Operasionál no Forsa Armada sira husi tinan 2014 nian.


 Órgaun sentrál SMDC nian maka KomDCiber, ne 'ebé harii iha tinan 2015, ne' ebé iha ligasaun ho estrutura regiionál Ezérsitu Brazíl nian. ComDCiber hanesan komandu konjunta ida ne 'ebé nia liman rasik mak CDCiber (Lobato no Kenkel, 2015; Amin, 2019; Costa, 2019). CDCiber harii tiha ona antes ComDCiber, ne' ebé sei iha tinan 2010 no “sei mantein nafatin kanal téknika ida ba koordenasaun no integrasaun ho interese hirak ne 'ebé involve iha atividades ba defeza Cyber (CERT.br, CTIR, CTIR, marina/Cyber Warfare, Ministériu, APF no seluk tan)” (Brasil, 2014, p. 26). 

Tuir Costa (2019), CDCiber hala' o ezersísiu halibur hamutuk órgaun públiku sira husi área estratéjiku oin-oin, esperiénsia importante ida atu rezolve problema oin-oin iha espasu sibernétika no konsidera hanesan referénsia no kooperasaun atua ho nasaun sira seluk. Sentru Defeza Sibernétika ne 'e ninia objetivu mak atu: hadi' a formasaun rekursu umanu sira; doutoramentu/atualizasaun médiku; fortalesimentu seguransa; resposta ba insidente sira; inklui lisaun sira ne 'ebé aprende ona; no protesaun hasoru atake sibernétika (Brazil, 2012b, p. 69). 

Ninia implementasaun mak atu kontribui “hasa' e seguransa no kapasidade atu hala 'o rede iha área militár no iha setór oioin Governu no sosiedade nian” (Brazil, 2012b, p. 209). ENDCiber hala' o atividade ofisiál iha fulan-fevereiru tinan 2019 – maske, hahú husi tinan 2015, funsiona hanesan membru konsellu nukleus iha Estrutura Komandu Ezérsitu nian (Sena, 2016) – no sai hanesan forsa akadémiku ComDCiber nian. Eskola iha estrutura edukasaun dupla, sivíl no militár, no ninia misaun maka “fomenta no habelar formasaun ne 'ebé presiza ba Siklone Defeza [...] no mós kontribui ba área peskiza, dezenvolvimentu, operasaun no jestaun ba matéria no hadi' a kualifikasaun husi traballadór nasionál sira ba setór ne 'e” (Brazíl, 2019). Oras ne' e daudaun, kursu aprendizajen husi distánsia (EaD), ho kursu liu rihun ida mak oferese, barak liu mak ba ofisiál militár sira – ne 'ebé refere hanesan situasaun temporária iha área Defeza (TV, 2019). 


Iha perspetiva ida ne' e, ita nia asaun sei limitadu tebes, maske ita boot sira hakat ba oin ho proposta kriasaun nian, ida ne 'e bele kaer papel importante ida hodi halibur espesialista sivil no militar sira iha setor netiku nian. Atu temi kona-ba implementasaun ne' e, iha tinan 2013, husi Simulador Nasionál Operasaun Xibernetic (Simoc), ho objetivu liuliu atu fó formasaun ba militár sira ne 'ebé mak hakarak halo kombate ba sibernétika. Ida ne' e aprezenta hanesan instrumentu hanorin nian ida, ne 'ebé bele uza atu fó formasaun ba ema sira iha kualkér área, oferese simulasaun ba akadémikus ha' u-nia ezemplu - maibé sei nafatin iha restrisaun iha sentidu (EBC, 2013; Lobato no Kenkel, 2015). Tuir Amin (2019), iha pilár 5 husi atividade sibernétika nian: 1) Siénsia no teknolojia; 2) Operasaun sira; 3) doutrina 4; no 5) peopa, husi KomDCiber, "umanu mak rekursu ne 'ebé ita presiza hasoru ameasa hirak ne ' e”, maibé, Komandu ne 'e nafatin iha funsionáriu ne ' ebé limitadu tebe-tebes (Amin, 2019, p. 37). 


Maski nune 'e, haree katak aplikasaun husi orientasaun polítika no estratéjia defeza sibernétika nian limitadu tebes, nune' e mós nivel koñesimentu nian iha komunidade intelejénsia, nu 'udar baze ida ba mekanizmu defeza sibernétika nian, ne' ebé to 'o ba nivel ne ' ebé presiza atu hasoru ameasa atuál (Lobato no Kenkel, 2014). Aleinde ne 'e, iha difikuldade sira iha aliñamentu entre organizasaun sira no setór sivíl no militár hodi hadi' a dezempeñu bazeia ba modelu elikópteru tripartidu (asaun kooperativa entre setór públiku, privadu no akadémiku sira) (Pagliari, Ayres Pinto no Viggiano, 2020). Haree ba ida ne 'e, pozisionamentu Zevol, Godinho no Cole (2017, p. 33) hetan hikas fali, ne' ebé hateten katak “hasa 'e reziliénsia nasionál ezije atu iha nasaun laran tomak bele manán rekursu, matenek no mekanizmu sira hosi organizasaun no órgaun governu nian sira, komunidade no indivíduu sira iha laran”10. Tentativa atu implementa asaun konjunta ne' e observa ona iha nasaun sira ne 'ebé dezenvolvidu. Ida ne' e hanesan kazu Fransa nian, ne 'ebé anunsia rekrutamentu ba espesialista defeza 770 resin, aleinde ba espesialista 1100 ne' ebé planeadu tiha ona, ne 'ebé sei rezulta 5000 'cyber' to 'o 2025. Nasaun ne' e deside ona atu aumenta no diversifika ninia pesoál sira ne 'ebé sei rekruta espesialista sira iha área teknolojia no rede informasaun nian sira, maibé mós linguista, psikolojista sira, espesialista sira iha relasaun internasionál no área sira seluk ne' ebé bele realiza (Chapleau, 2021; Ministère DesArmées, 2021). 


Entre justifikasaun sira ne 'e maka aumentu multiplikasaun no gravidade husi atake ba sibernétika, nesesidade atu haforsa ninia defeza sibernétika no atu hetan koñesimentu kle' an iha área oin-oin ne 'ebé hasoru dezafiu sira hanesan permakulu nasaun nian. Diversifikasaun ida ne' e bele permite kompriensaun ne 'ebé di' ak liu kona-ba ameasa sira ne 'ebé país ne' e hasoru no, nune 'e, dezenvolve estratéjia asaun nian sira ne' ebé di 'ak liu. Nu' udar Ministru husi Forsa Armada Fransa nian, maka “importante [mós] atu iha koñesimentu detallada ida kona-ba ambiente kulturál no polítika oioin ne 'ebé ita-nia militár sira envolve hela” (Chapleau, 2021; Samama, 2021).


 Entretantu, iha Brazíl, karreira públika ida iha ámbitu defeza nasionál nian, profisionál sivíl kontinua sai hanesan exesaun ba defeza nasionál. Aleinde ne' e, iha mós protagonista ida no sentralizasaun kona-ba papél militár nian iha setór sibernétika iha jerál, ne 'ebé hakotu hala' o funsaun sira ne 'ebé aleinde área defeza no tama iha ámbitu seguransa sibernétika (Solar, 2020; Hurel, 2021), ne' ebé hatudu frakeza instituisaun sivíl sira nian iha koordenasaun ba área ne 'e. Atu hateten klaru mós katak iha governu Jair Bolsista – prende tiha ain Ezérsitu nian – iha partisipasaun ida ne' ebé boot husi militár ne 'ebé ativu iha ezekutivu, liu-liu husi Ezérsitu sira.


 Iha tinan 2019, iha aumentu 13% resin husi membru Forsa Armada sira nian, kompara ho tinan kotuk. Militar se fokus liu ba Eskritóriu Seguransa Institusional – orgaun ne' ebé jere nivel politika iha setor sibernétika nasaun nian, liu-liu, responsavel ba medidas iha ambitu Seguransa Sibernétika –, Prokurador Jeral Uniaun (AGU) no Ministeriu Mines no Enerjetika (MME). (Shinohara, 2019). Militar rezerva mak sira ne 'ebé okupa pozisaun iha leten. Numeru ministru militar barak liu fali prezidente nain tolu husi ditadura militar (Emílio Garrastazu Médici, Ernesto Geisel no João Figueiredo) (Barrucho, 2020). Nunee mós, tanba tinan 2016, Ministériu Defeza lidera husi pesoál rezerva militár no, hanesan temi ona iha kotuk, presiza orientasaun sivíl no estrutura organizasaun sivíl barak liu iha ministériu ida-nee, atu nunee bele observa kontrolu efetivu ba ema sivíl iha Forsa Armada sira.

 Aumenta tan pesoál militár sira iha pozisaun ezekutivu nian sira, iha aspetu sira ne' ebé tenke hetan protesaun ba populasaun sivíl sira, hodi hamosu podér asaun nian ne 'ebé boot liu no sira nia desizaun no hala' o sira nia knaar ho di 'ak liu, inklui iha setór sibernétika nian. Ida ne' e hare 'e ho preokupasaun boot, hanesan evidensia istóriku hatudu katak efetivu kontrolu sivil ba forsa armada konsidera importante ba hanesan subliña ona iha seksaun dahuluk husi artigu ida ne 'e. Ba Harig (apud Barrucho, 2020, s.p.), "ne' e problema tiha ona atu iha pesoál militár rezerva barak iha governu, maibé konvida sira ne 'ebé mai hosi dever ativu diretamente afeta ba Forsa Armada sira hanesan instituisaun ida no evidente loloos sira nia papél' apartidáriu 'iha demokrasia Brazíl nian”. 5) hanoin kona-ba ministériu sira atu halo sira-nia servisu, sira tenke iha preprasaun forte kona-ba diretór, jestór no funsionáriu públiku sira ", selae bele reprezenta "risku sira ba governu demokrátika ", tanba “ objetivu ministériu defeza nian maka prepara Forsa Armada sira atu serve objetivu polítiku governu nian, la' ós dalan seluk ne 'ebé hale' u ”. Tuir autór, [...] delegasaun ne 'ebé boot liu postu sira hato' o mós problema dependénsia ba soldadu sira, tanba populasaun sivíl sira deskonfia iha kontrola polítika defeza nian. 


Dependensia nebe boot liu ba militar sira atu preenxe postu sira bele konvense populasaun sivil katak militar foo deit solusaun viavel no sei halo iha futuru, total normalizasaun nia dominasaun.11 (Pion-Berlin, 2019, p. 1). Halo mós observasaun ba dokumentu sira, mekanizmu no programa sira ne 'ebé analiza ona, prosesu seguransa nian ida ne' ebé la 'o daudaun iha Brazíl. Maibé Lobato no Kenkel (2014) argumenta katak ida ne' e sei presiza rekonhesimentu no atensaun boot atu realiza. Tuir autor sira, tanba iha diskursu sira ne 'ebé fó sai kona-ba ameasa ba seguransa nasionál ne' ebé mosu ho forma ne 'ebé la di' ak no previzaun kona-ba ataka katástrofe sira iha infraestrutura krítiku sira, iha espansaun ida ba prosesu seguransa ambiente ida ne 'e nian. Nune' e, ho objetu seguransa nian, sei iha posibilidade atu lejitima meiu estraordinária sira rezolusaun nian, ne 'ebé bele uza lejizlasaun emerjénsia nian, mobiliza Forsa Armada sira ka meiu sira seluk.

 Ida ne' e bele mós iha konsekuénsias polítika ne 'ebé mai husi públiku no despeza, no mós resposta militár ne' ebé barak liu - bele afeta sidadaun sira-nia direitu báziku sira (Muggah, Glenn no Diniz, 2014; Solar, 2020 ). Solar (2020) hato 'o katak “ forma militár iha ambiente polítika no polítika hirak ne' ebé frájil bele sai risku uitoan ba governu demokrátika ”, nune 'e mós," sai preokupasaun ba protesaun espasu dijitál ho polítika ne' ebé maka 'as ne' ebé militár sira bele sai hanesan dezafiu ida bainhira koko atu konfigura Internet ida ne 'ebé seguru no ekuitativu ”. Tuir Muggah, Glenn no Diniz (2014) abordajen seguransa nian ba tema, papél lideransa ne' ebé fó ba Forsa Armada sira iha protesaun ba sibernétika, ho parte boot ida husi investimentu no formasaun ipótipu ne 'ebé dirije ba militár sira, hatudu esforsu atu fó knaar foun ida ba Forsa Armada sira, atu habelar tan ninia protagonismu iha senáriu foun defeza no seguransa internasionál nian. Investimentu sira ne' e, maske nune 'e, sei uitoan liu kompara ho buat ne' ebé setór ne 'e presiza, la' ós de 'it husi buat ida ne' ebé maka tenke hala 'o ba dezenvolvimentu teknolojia no formasaun ba pesoál.


Konsiderasaun finál

 Artigu ida ne 'e ho objetivu atu karateriza relasaun sivíl iha sistema defeza sibernétika Brazíl nian, analiza polítika no estratéjia sira ne' ebé país ne 'e propoin no diskuti kona-ba importánsia relasaun sivilista ne' ebé ekilibradu ho maturidade demokrasia Brazíl nian. Hahú husi persepsaun katak iha diskursu ida ne 'ebé ko' alia iha dokumentu ofisiál sira kona-ba oinsá atu estabelese diálogu ida ne 'ebé avansadu no kooperasaun ida ne' ebé efikás entre instituisaun no atór sivíl sira no militár sira iha setór sibernétika nian, bazeia ba entendimentu ne 'ebé loos katak setór sibernétika ezije aproximasaun no profisionál sira ho karakterístika foun no kapasidade oin-oin. 

Maibe, argumenta mos katak dinámika militar iha setor sivil sei hanesan nafatin ho prinsipiu tradisional ida nee, ho kontrolu kiik husi forsa militar no relasaun sivil nebe tenki hadia. Tanba setór sibernétika ne' e konsidera hanesan prioridade ba defeza nasaun nian, mak ida ne 'e mosu iha preokupasaun defeza nasionál nian, hodi buka atu identifika dezafiu prinsipál sira, potensialidade no meiu sira hodi hamenus defisiénsia iha sistema seguransa no defeza nian sira. Hahú husi tempu ne' ebá, projetu no organizasaun balun forma ona, hanesan SMDC, CDCiber no ComDCiber, ENaDCiber no Simoc. Maibé, bainhira esplora dezempeñu Brazíl nian iha área defeza sibernétika nian, realsa vulnerabilidade no dezafiu sira, nesesidade atu hetan atensaun boot liu no apoiu finanseiru, kontrolu ba objetivu sivíl setór ne 'e nian, nune' e mós insentivu boot liu ba investigadór sivíl sira no espesialista sira atu kontribui ativamente ba projetu sira ne 'ebé maka dezenvolve ona husi MD no husi Forsa Armada sira. Presiza hametin tan modelu asaun nian ida, atu nune' e bele kria interligasaun ba protesaun no ne 'ebé bele halo mobilizasaun nasionál ida ne' ebé efisiente liu iha setór ne 'e, hodi habelar ninia atividade sira iha elikópteru tripartidu (Pagliari, Ayres Pinto no Viggiano, 2020). 

Ida ne' e bele garante efetividade ne 'ebé boot liu ba domíniu ida ne' e, dezenvolvimentu ba peskiza, teknolojia no instrumentu sira ne 'ebé avansada ba área ne' e. Kona-ba ida ne 'e, bele temi katak iha ona maturasaun ida iha kampu peskiza nian iha universidade sira, acadeha ha ha ha ona ho tema hirak ne' ebé molok ne 'e barak liu mai husi militár sira no iha aumentu ida iha peskiza kualidade nian kona-ba sibernétika ne' ebé mak halo ona iha instituisaun hirak ne 'e. Nee fatór fundamentál ida.

mentál tanba ema sivíl sira ho koñesimentu no formasaun neebé estensivu iha asuntu militár, defeza no estratéjia hodi foti desizaun efetivu kona-ba polítika defeza nasionál Preokupasaun ba formasaun rekursu umanu no enkoraja parseria no kolaborasaun ba sivíl sira observa ona iha dokumentu defeza nasionál, maibé presiza dezenvolve liután iha prátika. dinâmika militar iha defeza sibernétika sai nafatin nudar politika nebe tradisionalmente dezenvolve, iha kontrolu sivil nia okos, diskusaun uitoan deit entre politiku sira, nunee mos falta de materializasaun husi akadémika, no sosiedade sivil ein jeral, iha formulasaun no pratika politika defeza nian nebe konsentra iha area simboliku. Difikuldade atu estabelese interasaun ida armoniozu no efetivu entre ema sivíl no militár sira iha área balun deklara katak ambiente diskusaun konjuntu no presiza dezenvolve di ' ak liu tan kultura kooperasaun nian entre profisionál sira husi setór rua ne' e. 


Aleinde ne 'e, nu' udar karreira sivíl iha área defeza seidauk estabelese iha nível nasionál, profisionál públiku kontinua sai esesaun iha esfera, maske iha interese akadémiku, peskizadór sira no profisionál sira seluk iha área ne ' e. Ho ida ne' e, fiar katak nasaun ne 'e lakon oportunidade atu troka oportunidade sira ne' ebé importante ba dezenvolvimentu setór sibernétika nian no uza materiál sira ne 'ebé aat no analítiku, ne' ebé, liu-liu universidade sira, halo prontu atu hanoin no atua iha defeza nasionál. Aleinde ba senáriu ida ne 'e, aumenta maka' as tan ba pesoál militár sira iha pozisaun ezekutivu nian. husi Governu, husi Ministériu Defeza, ne 'ebé xefia husi Ministériu Defeza, husi kedas tinan 2016, hafoin mosu asidente Prezidente Dilma Rousseff, ne' ebé rezerva hela, ne 'ebé la akontese hahú kedas husi estrutura governativa pós-militár nian no kriasaun Ministériu Defeza nian iha Governu Fernando Henrique Cardoso. Buat hirak nee hotu lori dezekilibriu iha relasaun sivil nasaun nian no liu-liu iha setor simboliza. Relasaun militár nasaun ida nian iha relasaun direta ho estabilizasaun demokrasia no ninia efetividade iha ninia defeza nasionál, hanesan temi ona iha artigu dahuluk husi artigu ne' e. 

Iha sentidu ida ne 'e, área defeza sibernétika nian presiza aprosimasaun estratéjiku foun, ho profisionál sira ne' ebé iha kapasidade atu atua no kompriende dezafiu multidimensionál sira – hanesan observa tiha ona iha nasaun sira ne 'ebé dezenvolvidu liu. Falta pluralidade ida ne' e – aleinde fatór sira seluk ne 'ebé temi ona iha leten – hatudu katak setór defeza sibernétika Brazíl nian seidauk dezenvolve tomak. Iha perspetiva ida ne' e, ENDCiber sei hala 'o mós knaar sentrál ida iha aspetu sivíl nian, iha setór síviku, bainhira kumpre ona proposta ne' ebé propoin iha kriasaun no hamate barreira sira ne 'ebé identifika ona iha artigu ne' e iha relasaun sivíl nian.


Referências

AMIN, Guido. Setor Estratégico Cibernético. In: RAMOS, Carlos Eduardo Franciscis, et al.

(Org.), XXI Ciclo de Estudos Estratégicos – Ciberespaço: a nova dimensão do campo de batalha,

pp. 30-44, jul., 2019.

BARRUCHO, Luís. Brasil de Bolsonaro tem maior proporção de militares como ministros

do que Venezuela; especialistas veem riscos. BBC News Brasil, 26 de fevereiro de

2020. Disponível em: https://www.bbc.com/portuguese/brasil-51646346. Acesso em:

01 mar. 2020.

BRASIL, Ministério da Defesa do. Escola Nacional de Defesa Cibernética é inaugurada em Brasília.

Notícia. Brasília, 11 de fevereiro de 2019. Disponível em: https://www.defesa.gov.br/

noticias/52690-escola-nacional-de-defesa-cibernetica-e-inaugurada-em-brasilia. Acesso

em: 28 fev. 2020.

BRASIL, Ministério da Defesa do. Estratégia Nacional de Defesa. Brasília, 2012a. Disponível em:

https://www.defesa.gov.br/arquivos/2012/mes07/end.pdf. Acesso em: 21 fev. 2020.

BRASIL, Ministério da Defesa do. Estudos estratégicos. Disponível em: https://www.defesa.

gov.br/ensino-e-pesquisa/estudos-estrategicos. Acesso em: 21 fev. 2020.

BRASIL, Ministério da Defesa do. Doutrina Militar de Defesa Cibernética. Brasília, 2014.

Disponível em: https://www.defesa.gov.br/arquivos/legislacao/emcfa/publicacoes/

doutrina/md31_m_07_defesa_cibernetica_1_2014.pdf. Acesso em: 28 fev. 2020.

BRASIL, Ministério da Defesa do. Livro Branco de Defesa Nacional. Brasília, 2012b. Disponível

em: https://www.defesa.gov.br/arquivos/2012/mes07/end.pdf. Acesso em: 28 fev.

2020.

BRASIL, Ministério da Defesa do. Política Cibernética de Defesa. Brasília, 2012c. Disponível em:

https://www.defesa.gov.br/arquivos/File/legislacao/emcfa/publicacoes/md31_p_

02_politica_cibernetica_de_defesa.pdf. Acesso em: 28 fev. 2020.

BRUNEAU, Thomas C.; MATEI, Florina Cristiana. Towards a new conceptualization of

democratization and civil-military relations. Democratization, vol. 15, n.º 5, pp. 909-929,

2008.

BRUNEAU, Thomas C.; TOLLEFSON, Scott D. Conclusion. In: BRUNEAU, Thomas C.;

TOLLEFSON, Scott D. (Org.), Who Guards the Guardians and How: Democratic Civil-Military

Relations. Austin: University of Texas Press, 2006.

BUZAN, Barry; WAEVER, Ole; DE WILDE, Jaap. Security: A New Framework for Analysis.

Boulder: Lynne Rienne, 1998.

CARVALHO, José Murilo de. Forças Armadas e Política no Brasil, 2.ª edição. São Paulo: Editora

Todavia, 2006.

CHAPLEAU, Philippe. 770 nouveaux cyber-combattants vont être recrutés par les armées.

Journal Ouest-France, setembro de 2021. Disponível em: https://www.ouest-france.fr/

politique/defense/770-nouveaux-cyber-combattants-vont-etre-recrutes-par-les-armeesbfdb59dc-109e-11ec-9056-0987937f47bd. Acesso em: 21 nov. 2021.

COSTA, Alan Denilson Lima. Centro de Defesa Cibernética. In: RAMOS, Carlos Eduardo

Franciscis, et al. (Org.), XXI Ciclo de Estudos Estratégicos – Ciberespaço: a nova dimensão do

campo de batalha, pp. 88-98, jul., 2019.

CROISSANT, Aurel; KUEHN, David. Introduction, pp. 1-21. In: CROISSANT, Aurel; KUEHN,

David (Ed.), Reforming civil-military relations in new democracies: Democratic control and

military effectiveness in comparative perspectives. Cham: Springer, 2017.

D’ARAÚJO, Maria Celina Soares. A persistente primazia política da corporação militar.

Revista Brasileira de Estudos de Defesa, vol. 3, n.º 2, pp. 41-54, jul./dez. 2016.

DEFESA TV. Escola Nacional de Defesa Cibernética será base de formação para militares na área de

segurança de dados. 22 de maio de 2019. Disponível em: https://www.defesa.tv.br/escolanacional-de-defesa-cibernetica-sera-base-de-formacao-para-militares-na-area-deseguranca-de-dados/. Acesso em: 02 mar. 2020.

EBC. Exército apresenta Simulador Nacional de Operações Cibernéticas. Empresa Brasil de

Comunicação (EBC), 22 de janeiro de 2013. Disponível em: http://www.ebc.com.br/

noticias/brasil/2013/01/exercito-apresenta-simulador-nacional-de-operacoes-ciberneticas. Acesso em: 28 fev. 2020.

FERREIRA, Juliana Aguiar de Barros. A questão cibernética nas relações entre os Estados: uma

nova forma de projeção de poder na atualidade, pp. 121. Dissertação de Mestrado em Estudos

Estratégicos da Defesa e da Segurança, Instituto de Estudos Estratégicos, Universidade

Federal Fluminense, Niterói, 2017.

GONZALES, Selma Lúcia de Moura; PORTELA, Lucas Soares. A geopolítica do espaço cibernético sul-americano: (in) conformação de políticas de segurança e defesa cibernética?

Austral: Revista Brasileira de Estratégia e Relações Internacionais, Porto Alegre, vol. 7, n.º 14,

pp. 217-241, jul./dez., 2018.

HANSEN, Lene; NISSENBAUM, Helen. Digital Disaster, Cyber Security, and the Copenhagen School. International Studies Quarterly, vol. 53, pp. 1155-1175, 2009.

HUNTER, Wendy. Reason, Culture, or Structure? Assessing Civil-Military Dynamics in Brazil. In: PION-BERLIN, David (Ed.), Civil-military relations in Latin America: New analytical

perspectives. Chapel Hill: University of North Carolina Press, 2001.

HUNTINGTON, Samuel P. The Soldier and the State: The Theory and Politics of Civil-Military

Relations. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1957.

HUREL, Louise Marie. Cibersegurança no Brasil: uma análise da estratégia nacional. Instituto

Igarapé, AE 54, abr., 2021.

KUEHN, David; LORENZ, Philip. Explaining civil–military relations in new democracies:

Structure, agency and theory development. Asian Journal of Political Science, vol. 19, n.º 3,

pp. 231-249, 2011.

KÜMMEL, Gerhard; BREDOW, Wilfried von. Civil-Military Relations in an Age of Turbulence:

Armed Forces and the Problem of Democratic Control. Sozialwissenschaftliches Institut der

Bundeswehr, 2000.

LOBATO, Luísa Cruz; KENKEL, Kai Michael. Discourses of cyberspace securitization in

Brazil and in the United States. Revista Brasileira de Política Internacional, vol. 58, n.º 2,

pp. 23-43, 2015.

MARTINEZ, Ismael Crespo; FILGUEIRA, Fernando. La intervención de las Fuerzas Armadas

en la política latinoamerica. Revista de Estudios Políticos, n.º 80, abr./jun., 1993.

MINISTÈRE DES ARMÉES. FIC 2021: Florence Parly annonce le recrutement de 770 cybercombattants supplémentaires d’ici à 2025. Délégation à l’information et à la communication

de la Défense (DICoD), setembro de 2021. Disponível em: https://www.defense.gouv.fr/

actualites/articles/fic-2021-florence-parly-annonce-le-recrutement-de-770-cybercombattants-supplementaires-d-ici-a-2025. Acesso em: 21 nov. 2021.

MUGGAH, Robert; GLENN, Misha; DINIZ, Gustavo. Securitização da cibersegurança no

Brasil. Cadernos Adenauer XV, n.º 4, pp. 69-109, 2014.

OLIVEIRA, Eliézer Rizzo de; SOARES, Samuel Alves. Brasil: Forças Armadas, direção política

e formato institucional, pp. 98-125. In: D’ARAUJO, Maria Celina; CASTRO, Celso. Democracia e Forças Armadas no Cone Sul. Rio de Janeiro: Editora FGV, 2000.

OLIVEIRA, Marcos Aurelio Guedes; PAGLIARI, Graciela de Conti; MARQUES, Adriana A.;

PORTELA, Lucas Soares; FERREIRA NETO, Walfredo Bento. Guia de defesa cibernética da

América do Sul. Recife: Ed. UFPE, 2017.

OLSON, Soren. “Treino de Sombra”: A Guerra Cibernética e o Ataque Econômico Estratégico.

Military Review, pp. 73-83, set./out., 2012.

PION-BERLIN, David. Delegation or Dereliction? When Governments Assign Too Many

Defense Posts to Military Officials. Democracy and Security, vol. 16, n.º 1, pp. 81-96, 2019.

PION-BERLIN, David. The Study of Civil-Military Relations in New Democracies. Asian

Journal of Political Science, vol. 19, n.º 3, pp. 222-230, 2011.

SAMAMA, Pascal. Recherche Cyber-Combattants: L’armée Annonce 770 Recrutements

Supplémentaires. BFM Business, setembro de 2021. Disponível em: https://www.bfmtv.

com/economie/recherche-cyber-combattants-l-armee-annonce-770-recrutementssupplementaires_AN-202109080375.html. Acesso em 21 nov. 2021.

SANTOS, Maria Helena de Castro. A Nova Missão das Forças Armadas Latino-Americanas

no Mundo Pós-Guerra Fria: o caso do Brasil. Revista Brasileira de Ciências Sociais, vol. 19,

n.º 54, 2004.

SENA, Danielly Alcina Freitas de. Ciberdefesa: estrutura de defesa cibernética brasileira, pp. 58.

Monografia, Graduação em Relações Internacionais. Centro Universitário Tabosa de

Almeida, Caruaru, 2016.

SILVA, Júlio Cezar Barreto Leite da. Guerra cibernética: a guerra no quinto domínio, conceituação e princípios. Revista da Escola de Guerra Naval, Rio de Janeiro, vol. 20, n.º 1, pp.

193-211, jan./jun., 2014.

SINGER, Peter Warren; FRIEDMAN, Allan. Cybersecurity and Cyberwar: What Everyone Needs

to Know. Oxford University Press. 1.ª ed., jan., 2014.

SHINOHARA, Gabriel. Número de militares da ativa no governo federal cresce 13%

com Bolsonaro. O Globo, 5 de agosto de 2019. Disponível em: https://oglobo.globo.com/

brasil/numero-de-militares-da-ativa-no-governo-federal-cresce-13-com-bolsonaro23854701. Acesso em: 01 mar. 2020.

SOLAR, Carlos. Cybersecurity and cyber defence in the emerging democracies. Journal Of

Cyber Policy, vol. 3, n.º 1, 2020.

VENTRE, Daniel. Ciberguerra. In: MINISTERIO DE DEFENSA. Seguridad global y potências

emergentes em um mundo multipolar. XIX Curso Internacional de Defensa. Espanha: Academia General Militar; Universidad Zaragoza, 2012.

ZEKULIĆ, Vlasta; GODWIN, Christopher; COLE, Jennifer. Reinvigorating Civil–Military

Relationships in Building National Resilience. The RUSI Journal, vol. 162, n.º 4, pp. 30-38,

2017.

Comments

Popular posts from this blog

Desafios no dominio de ciberseguranca

O Papel da Estratégia Militar na Construção da Resiliência Cibernética Nacional de Timor-Leste: Uma Análise de Impacto Potencial

Análise da Situação de Cibersegurança em Timor-Leste